grecfacilegrecfacile
Vangelis
Ian Patterson · CC BY 2.0 · Wikimedia Commons

B2Moderna Grčka · Kompozitor

Vangelis

Βαγγέλης Παπαθανασίου

1943 – 2022 · Agrija (Volos); Atina; Pariz; London

Vangelis (Βαγγέλης Παπαθανασίου, 1943–2022), rođen kao Evangelos Odiseas Papatanasiju kod Volosa, bio je grčki kompozitor čiji su sintesajzeri svetu podarili temu iz Vatrenih kola, muziku za Blade Runner i himnično Osvajanje raja. Potpuni samouk, prešao je put od grčkih pop grupa i Aphrodite's Child u Parizu do Oskara 1982. i muzike napisane za NASA-u i Evropsku svemirsku agenciju.

Život

Evangelos Papatanasiju rođen je 29. marta 1943. u Agriji, primorskom selu kod Volosa, a odrastao je u Atini. Sa četiri godine počeo je da izvodi melodije na klaviru, a sa šest je imao prvi javni nastup, ali je odbio redovne časove i nikada zaista nije naučio da čita i piše note; celog života komponovao je svirajući i snimajući. Godine 1963. osnovao je The Forminx, jednu od prvih grčkih rokenrol grupa, koja je u Atini imala niz hitova pre nego što se raspala 1966.

Godine 1968, u prvim mesecima vojne diktature, otišao je iz Grčke u Pariz sa pevačem Demisom Rusosom i bubnjarem Lukasom Siderasom. Tamo su osnovali Aphrodite's Child, čiji je singl «Rain and Tears», izgrađen na baroknom nizu akorda, u leto 1968. postao hit u celoj Evropi. Dvostruki album grupe, 666 (1972), divlja muzička obrada Otkrovenja, bio je njihov poslednji. Vangelis je ostao u Parizu, pisao muziku za dokumentarne filmove o prirodi Frederika Rosifa, a 1974. preselio se u London, gde je kod Mermernog luka sagradio studio Nemo i snimio albume koji su mu doneli ugled solo kompozitora elektronske muzike.

Od osamdesetih godina živeo je između Londona, Pariza i Atine, izbegavao intervjue i koncerte i radio uglavnom sam, noću, među svojim klavijaturama. Grčka mu je u poznim godinama više puta odala počast, a koncert iz 2001. kod hrama Olimpijskog Zevsa u Atini prenošen je širom sveta. Umro je u Parizu 17. maja 2022, u 79. godini.

Dela

Vangelisov instrument bio je sintesajzer, a njegovo dostignuće bilo je to što je elektronskoj muzici dao topao, veličanstven i ljudski zvuk. Albumi Heaven and Hell (1975), Albedo 0.39 (1976), Spiral (1977) i China (1979) učvrstili su njegov stil, slojevite akorde, duge melodije i zvuk svemira, a saradnja sa Džonom Andersonom iz grupe Yes donela je pop hitove poput «I'll Find My Way Home».

Slavu mu je donela filmska umetnost. Za Vatrena kola (1981), britanski film o dvojici trkača na Olimpijskim igrama 1924, napisao je temu za električni klavir i sintesajzere koja je stigla na prvo mesto u Sjedinjenim Državama i osvojila Oskara za najbolju originalnu muziku; od tada se svira na svim Olimpijskim igrama i uz svaku trku na usporenom snimku. Blade Runner (1982), naučnofantastični film Ridlija Skota, pamti se koliko po kišom natopljenoj sintesajzerskoj muzici toliko i po slikama, a za istog reditelja napisao je 1492: Osvajanje raja (1992), čija je horska naslovna tema postala himna sportskih događaja širom Evrope. Kasnije su usledili dokumentarni film o Antarktiku Antarctica (1983), Aleksandar (2004) Olivera Stouna i horsko delo Mythodea, izvedeno u Atini 2001. i usvojeno od strane NASA-e kao muzika misije Mars Odyssey. Godine 2016. objavio je Rosetta, za kometnu sondu Evropske svemirske agencije, a njegov poslednji album, Juno to Jupiter (2021), ponovo je bio omaž jednoj svemirskoj letelici. Svemir, antika i more bile su tri teme kojima se vraćao pola veka.

Nasleđe u današnjoj Grčkoj

Vangelis je grčki kompozitor koga je ceo svet čuo a da to nije znao. Tema iz Vatrenih kola zvuk je svake ciljne linije, a grčka televizija koristi temu iz 1492 za sve što je herojsko. U Grčkoj ga se sećaju s ponosom kao dečaka iz Volosa koji je osvojio Holivud a da nikada nije naučio da čita note: rodna Agrija i grad Volos ga slave, ploče The Forminx i Aphrodite's Child puštaju se na grčkom radiju, a «Rain and Tears» je stalna pesma grčkih žurki. Koncert Mythodea iz 2001. kod hrama Olimpijskog Zevsa, sa Akropoljem u pozadini, ostaje jedna od velikih slika Atine u muzici. Onaj ko uči grčki može da počne od Vatrenih kola, Blade Runnera i albuma China, a zatim da otkrije rane grčke pesme grupe The Forminx.

Da li ste znali?

  • Nikada nije naučio da čita i piše note i sve je komponovao po sluhu, snimajući dok svira.
  • «Rain and Tears» (1968) grupe Aphrodite's Child zasnovana je na nizu akorda Pahelbelovog Kanona.
  • NASA je izabrala njegovo horsko delo Mythodea za zvaničnu muziku misije Mars Odyssey 2001, a Evropska svemirska agencija mu je kasnije naručila Rosetta za svoju kometnu sondu.
  • Tema iz Vatrenih kola, napisana za film o Olimpijskim igrama 1924, izvedena je na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara u Londonu 2012.

Glavna dela

Grčki naslovNaslovGodina
Rain and Tears (Aphrodite's Child)Rain and Tears, sa grupom Aphrodite's Child1968
666 (Aphrodite's Child)666, dvostruki album o Otkrovenju1972
Οι δρόμοι της φωτιάς (Chariots of Fire)Vatrena kola, filmska muzika (Oskar)1981
Blade RunnerBlade Runner, filmska muzika1982
1492: Η κατάκτηση του παραδείσου1492: Osvajanje raja, filmska muzika1992
Μυθωδία (Mythodea)Mythodea, horsko delo koje je usvojila NASA2001

Stih koji vredi zapamtiti

Η βροχή και τα δάκρυα είναι το ίδιο.

I vrochi kai ta dakrya einai to idio.

Kiša i suze su isto.

Rain and Tears (1968), first line; lyrics by Boris Bergman, music by Vangelis; Greek rendering ours
B2

Pročitajte o piscu Vangelis na grčkom (B2)

Reči iz teksta

  • međunarodno
  • grupa, sastav
  • smatram
  • koristim
  • film
  • sportski
  • misija
  • ponos

Proveri se: 4 reči sa ove strane

1 / 4

Šta znači ova reč?

Želite da naučite grčki?Počnite sa grčkim

Ostali na nivou B2

Moderna Grčka · PesnikinjaKiki Dimula1931 – 2020Moderna Grčka · PesnikAngelos Sikelijanos1884 – 1951Antika · TragičarEuripidc. 480 BC – 406 BCModerna Grčka · PesnikKostis Palamas1859 – 1943Moderna Grčka · Pripovedač i pesnikGeorgios Viziinos1849 – 1896Antika · Istoričar i vojnikKsenofontc. 430 BC – c. 354 BCAntika · Biograf i esejistaPlutarhc. 46 – c. 120Antika · FilozofHeraklitc. 535 BC – c. 475 BCAntika · DržavnikPeriklec. 495 BC – 429 BCModerna Grčka · DržavnikElefterios Venizelos1864 – 1936Moderna Grčka · Prvi guverner GrčkeJoanis Kapodistrijas1776 – 1831Moderna Grčka · PesnikLorencos Mavilis1860 – 1912Moderna Grčka · Romanopisac, pripovedačAndreas Karkavicas1865 – 1922Moderna Grčka · Filmski i pozorišni rediteljMihalis Kakojanis1922 – 2011Moderna Grčka · RomanopisacDido Sotiriu1909 – 2004Moderna Grčka · Dramski pisac i tekstopisacJakovos Kambanelis1922 – 2011Moderna Grčka · Premijer, reformatorHarilaos Trikupis1832 – 1896Moderna Grčka · Romanopisac, esejistaJorgos Teotokas1905 – 1966Moderna Grčka · RomanopisacPandelis Prevelakis1909 – 1986Moderna Grčka · PesnikTasos Livaditis1922 – 1988Moderna Grčka · MatematičarKonstantin Karateodori1873 – 1950Moderna Grčka · SlikarKonstantinos Partenis1878 – 1967Moderna Grčka · SlikarJanis Moralis1916 – 2009Moderna Grčka · VajarTakis (Panajotis Vasilakis)1925 – 2019Moderna Grčka · DirigentDimitris Mitropulos1896 – 1960Moderna Grčka · Pozorišna glumicaMarika Kotopuli1887 – 1954Moderna Grčka · Pisac, likovni kritičarZaharijas Papantoniu1877 – 1940Moderna Grčka · ArheologSpiridon Marinatos1901 – 1974Moderna Grčka · DobrotvorEvangelos Zapas1800 – 1865Moderna Grčka · Rok pevač, kantautorPavlos Sidiropulos1948 – 1990Moderna Grčka · Kompozitor rebetika, buzukiJanis Papajoanu1913 – 1972Moderna Grčka · HemičarLeonidas Zervas1902 – 1980Moderna Grčka · ArheologGeorgios Milonas1898 – 1988Moderna Grčka · SlikarkaAglaja Papa1904 – 1984Antika · Horski pesnikAlkmanModerna Grčka · Pozorišna glumicaAmalija MutusiModerna Grčka · Koreografkinja · plesačicaAngeliki Stelatu1963Antika · Književni kompilatorAtenej2nd c. ADAntika · Biograf · istorija filozofijeDiogen Laertije3rd c. ADModerna Grčka · Istoričarka · vizantološkinjaEleni Glikaci-Arveler1926 – 2026Moderna Grčka · AutobiografkinjaElisavet Mucan-Martinengu1801 – 1832Antika · Komički pesnikEpiharmc. 540 BC – c. 460 BCModerna Grčka · Romanopisac · pesnikinjaErsi Sotiropulu1953Moderna Grčka · Romanopisac; pripovedačicaGalatija Sarandi1920 – 2009Moderna Grčka · Reditelj · scenaristaJorgos Lantimos1973Moderna Grčka · Književnica spekulativne prozeJoana Burazopulu1968Moderna Grčka · Glumica · upravnica trupeKakija Analiti1934 – 2002Moderna Grčka · Pozorišna i televizijska glumicaKatja Dandulaki1948Antika · Vajar u bronziLisipModerna Grčka · Glumica · profesorka glumeMeri Aronic. 1914 – 1992Moderna Grčka · RomanopisateljicaMargarita Karapanu1946 – 2008Moderna Grčka · Pesnikinja, dramska spisateljica i prevoditeljkaMarija Laina1947 – 2023Moderna Grčka · Pevačica · kantautorkaMarija PapageorgiuModerna Grčka · Romansijerka · esejistkinjaMaro Vamvunaki1948Moderna Grčka · Pesnikinja; prevoditeljkaMatsi Hadzilazaru1914 – 1987Moderna Grčka · Pevač · kompozitorMihalis Hadžijanis1978Moderna Grčka · Kompozitor i nastavnik muzikeNikolaos Mancaros1795 – 1872Moderna Grčka · Filmski rediteljNikos Panajotopulos1941 – 2016Moderna Grčka · Slikarka · vajarkaOpi Zuni1941 – 2008Antika · Istoričar · političko istraživanjePolibijec. 200 BC – c. 118 BCModerna Grčka · Književnica · istorijski romanRea Galanaki1947Moderna Grčka · Romanopisac · dramatičarkaRina Katseli1938 – 2021Moderna Grčka · Pesnikinja · prevoditeljkaRita Bumi-Papa1906 – 1984Moderna Grčka · Pozorišna glumica · rediteljka · prevoditeljkaSofija FilipiduAntika · Лирски песникСтесихорc. 630 BC – c. 555 BCModerna Grčka · Romanopisac · pripovedačicaTatjana Grici-Miljeks1920 – 2005Moderna Grčka · Romanopisac · novinarVasilis Aleksakis1943 – 2021Antika · Filozof · osnivač stoicizmaZenon iz Kitionac. 334–333 BC – c. 262–261 BCModerna Grčka · Filmska i pozorišna glumicaZoi Laskaric. 1942 – 2017Moderna Grčka · Romanopisac · pripovedačicaZirana Zateli1951

Sve ličnosti →