grecfacilegrecfacile
Teo Angelopulos
George Laoutaris · CC BY-SA 2.0 · Wikimedia Commons

C1Moderna Grčka · Filmski reditelj

Teo Angelopulos

Θόδωρος Αγγελόπουλος

1935 – 2012 · Atina

Teo Angelopulos (Θόδωρος Αγγελόπουλος, 1935–2012) snimao je spore, prostrane filmove u kojima se kamera kreće što je manje moguće, a istorija prolazi kroz kadar: putujuća družina prelazi grčke četrdesete u filmu Ο Θίασος (Putujuća družina, 1975), dvoje dece ide ka zamišljenom ocu u filmu Τοπίο στην ομίχλη (Predeo u magli, 1988), filmski stvaralac traga po Balkanu u filmu Το βλέμμα του Οδυσσέα (Odisejev pogled, 1995). Μια αιωνιότητα και μια μέρα (Večnost i jedan dan) osvojio je Zlatnu palmu u Kanu 1998, kao jedini grčki film kome je to ikada pošlo za rukom.

Život

Angelopulos je rođen u Atini 27. aprila 1935, kao sin trgovca. Imao je devet godina u vreme uličnih borbi u decembru 1944, kada mu je otac uhapšen, a porodica ga je tražila među mrtvima; kasnije je govorio da su mu te nedelje dale slike čitave karijere. Studirao je pravo na Univerzitetu u Atini, odslužio vojni rok i 1961. otišao u Pariz, najpre na Sorbonu, a zatim u filmsku školu IDHEC, koju je napustio posle svađe s profesorima. Vratio se 1964. i pisao filmsku kritiku za levičarski dnevnik Δημοκρατική Αλλαγή sve dok ga puč pukovnika 1967. nije zatvorio.

Njegov prvi dugometražni film, Αναπαράσταση (Rekonstrukcija, 1970), snimljen crno-belo u selu u Epiru koje je izumiralo, osvojio je nagrade na festivalu u Solunu i najavio novi grčki film. Tokom diktature i posle nje snimio je filmove na kojima počiva njegov ugled, sa stalnom ekipom: snimateljem Jorgosom Arvanitisom, scenaristom Toninom Gerom, Felinijevim starim saradnikom, i od 1984. kompozitorkom Eleni Karaindru. Osamdesetih i devedesetih radio je s međunarodnim zvezdama, Marčelom Mastrojanijem, Harvijem Kajtelom, Brunom Gancom, Vilemom Defoom, ne menjajući svoj metod, i sakupio velike evropske nagrade.

Dvadeset četvrtog januara 2012, dok je snimao Η άλλη θάλασσα (Drugo more) u Drapetsoni, blizu luke Pirej, prelazio je ulicu kada ga je udario motocikl; umro je u bolnici te iste noći, u sedamdeset šestoj godini. Film nikada nije završen.

Dela

Angelopulosov stil može se opisati jednom rečenicom, a za njegovo usvajanje potreban je čitav život. Kadar traje minutima, ne sekundama; kamera polako panoramski prelazi preko predela kiše, snega i magle kroz koji hodaju sitne figure; jedan jedini kadar može da obuhvati nekoliko godina, dok glumci menjaju kostime kako se kamera okreće; dijaloga je malo, a osećanje nosi muzika, u kasnijim filmovima tužna oboa i harmonika Karaindruove. Mesta radnje su grčki sever, Solun, planine Epira, jezera i granice Makedonije.

Njegova tema bila je grčka istorija onakva kakvu su je proživeli oni koji je nisu stvarali. Ο Θίασος (Putujuća družina, 1975), dug gotovo četiri sata, prati družinu glumaca koji pokušavaju da izvedu pastoralnu melodramu Γκόλφω dok ih Metaksasova diktatura, okupacija, Pokret otpora i građanski rat prekidaju; snimljen je pod pukovnicima i prikazan posle njihovog pada. Ταξίδι στα Κύθηρα (Putovanje na Kiteru, 1984) vraća starog komunistu izgnanika iz Sovjetskog Saveza u zemlju koja ga više ne želi. Τοπίο στην ομίχλη (Predeo u magli, 1988) šalje dvoje dece vozom na sever da pronađu oca koji možda ne postoji. Το βλέμμα του Οδυσσέα (Odisejev pogled, 1995, Velika nagrada u Kanu) prati grčko-američkog reditelja preko Balkana do opkoljenog Sarajeva, u potrazi za prvim filmom koji je ikada tamo snimljen. Μια αιωνιότητα και μια μέρα (Večnost i jedan dan, 1998, Zlatna palma) poklanja jednom umirućem pesniku u Solunu poslednji dan sa albanskim detetom s ulice.

Nasleđe u današnjoj Grčkoj

Počnite od filma Τοπίο στην ομίχλη, najpristupačnijeg od njegovih filmova, ili od muzike Eleni Karaindru za Odisejev pogled i Večnost i jedan dan, koja se u Grčkoj sluša daleko izvan bioskopa; tema iz filma Ταξίδι στα Κύθηρα prepoznaje se odmah. Grčki kritičari redovno proglašavaju Ο Θίασος najboljim grčkim filmom svih vremena, a ERT prikazuje njegove filmove o godišnjicama. Međunarodni filmski festival u Solunu, gde je osvojio prve nagrade, priređuje retrospektive njegovog dela, a Grčka kinoteka u Atini čuva njegove kopije. Pridev αγγελοπουλικός ušao je u grčki za svaki spori, maglovit, dugi kadar i koristi se s divljenjem, a ponekad i sa osmehom. Njegova smrt na jednom putu u Drapetsoni, usred filma o grčkoj krizi, pamti se kao jedna od tužnijih fusnota tih godina.

Da li ste znali?

  • Večnost i jedan dan (1998) i dalje je jedini grčki film koji je osvojio Zlatnu palmu u Kanu.
  • Putujuća družina traje gotovo četiri sata i sadrži samo oko osamdeset kadrova; neki pojedinačni kadrovi obuhvataju nekoliko godina istorije.
  • Izbačen je iz pariske filmske škole IDHEC posle nesuglasica s profesorima, a zanat je naučio gledajući filmove i pišući o njima.
  • Umro je 2012. dok je snimao film o grčkoj dužničkoj krizi, Drugo more, koji nikada nije završen.

Glavna dela

Grčki naslovNaslovGodina
ΑναπαράστασηRekonstrukcija1970
Ο ΘίασοςPutujuća družina1975
Ταξίδι στα ΚύθηραPutovanje na Kiteru1984
Τοπίο στην ομίχληPredeo u magli1988
Το βλέμμα του ΟδυσσέαOdisejev pogled1995
Μια αιωνιότητα και μια μέραVečnost i jedan dan1998

Stih koji vredi zapamtiti

Καὶ ψυχὴ εἰ μέλλει γνώσεσθαι αὑτήν, εἰς ψυχὴν αὐτῇ βλεπτέον.

Na današnjem grčkomΚαι η ψυχή, αν είναι να γνωρίσει τον εαυτό της, σε μια ψυχή πρέπει να κοιτάξει.

Kai psychi ei mellei gnosesthai aftin, eis psychin afti vlepteon.

I duša, ako želi da upozna samu sebe, mora da pogleda u dušu.

Epigraph of Το βλέμμα του Οδυσσέα (1995), from Plato, Alcibiades I 133b
C1

Pročitajte o piscu Teo Angelopulos na grčkom (C1)

Reči iz teksta

  • kritičar
  • diktatura
  • napušten, opusteo
  • stil
  • magla
  • prelazim, prolazim kroz
  • izgnanstvo
  • nedovršen

Proveri se: 4 reči sa ove strane

1 / 4

Šta znači ova reč?

Želite da naučite grčki?Počnite sa grčkim

Ostali na nivou C1

Moderna Grčka · Romanopisac i pripovedačAleksandros Papadijamandis1851 – 1911Antika · Lirska pesnikinjaSapfoc. 630 BC – c. 570 BCAntika · TragičarEshilc. 525 BC – 456 BCAntika · IstoričarHerodotc. 484 BC – c. 425 BCRenesansa · Pesnik (kritska renesansa)Vicencos Kornaros1553 – 1613 or 1614Antika · FilozofSokratc. 470 BC – 399 BCAntika · FilozofEpikur341 BC – 270 BCAntika · Govornik i državnikDemosten384 BC – 322 BCRenesansa · HimnografRoman Slatkopojacc. 490 – c. 556Moderna Grčka · General iz 1821, memoaristaJoanis Makrijanis1797 – 1864Moderna Grčka · PesnikNapoleon Lapatiotis1888 – 1944Moderna Grčka · RomanopisacKonstantinos Teotokis1872 – 1923Moderna Grčka · Pesnik, satiričarKostas Varnalis1884 – 1974Moderna Grčka · Pozorišni rediteljKarolos Kun1908 – 1987Antika · MatematičarEuklidc. 325 BC – c. 265 BCModerna Grčka · Pesnik, romanopisacKonstantinos Hacopulos1868 – 1920Moderna Grčka · RomanopisacM. Karagacis1908 – 1960Moderna Grčka · Romanopisac, dramski pisacAngelos Terzakis1907 – 1979Moderna Grčka · PesnikManolis Anagnostakis1925 – 2005Moderna Grčka · RomanopisacKostas Tahcis1927 – 1988Moderna Grčka · Učenjak, prosvetiteljstvoEvgenije Bulgaris1716 – 1806Moderna Grčka · Umetnik (arte povera)Janis Kunelis1936 – 2017Moderna Grčka · VajarkaHrisa (Vardea)1933 – 2013Moderna Grčka · KompozitorNikos Skalkotas1904 – 1949Moderna Grčka · KompozitorManolis Kalomiris1883 – 1962Moderna Grčka · Novinarka, feministkinjaKaliroja Paren1861 – 1940Moderna Grčka · Pesnikinja, glumicaKaterina Gogu1940 – 1993Moderna Grčka · FolkloristaNikolaos Politis1852 – 1921Moderna Grčka · ArhitektaDimitris Pikionis1887 – 1968Moderna Grčka · KompozitorTanos Mikrucikos1947 – 2019Moderna Grčka · Dramski pisac, novinarSpiros Melas1882 – 1966Moderna Grčka · RomanopisacAlkioni PapadakiModerna Grčka · Istoričarka pozorišta · istraživačica prevođenjaAna TabakiModerna Grčka · KoreografAndonis Fonijadakis1971Moderna Grčka · Kantautorka · slikarkaArleta1945 – 2017Moderna Grčka · Pozorišna i filmska glumicaBeti Arvaniti1939Moderna Grčka · Pevačica ostrvske muzikeEleni Legaki1956Moderna Grčka · Pevačica · rebetiko i laikoFoteini Velesiotu1958Moderna Grčka · Koreograf · plesačJoanis Mandafunis1981Moderna Grčka · Pesnikinja · prevoditeljka · urednicaKaterina Iliopulu1967Moderna Grčka · Pozorišna glumicaKiveli1888 – 1978Moderna Grčka · Pevačica · tekstopisacLizeta Kalimeri1969Antika · Антички романописацЛонгModerna Grčka · PevačLukas JorkasModerna Grčka · Slikarka i grafičarkaLukija Mađoru1914 – 2008Antika · Logograf i govornikLisijac. 445 BC – c. 380 BCModerna Grčka · PevačicaMarika Papagika1890 – 1943Moderna Grčka · Tenor · krosover pevačMario Frangulis1966Moderna Grčka · Pevačica · kompozitorka · muzička pedagoškinjaMariza Koh1944Moderna Grčka · Pevačica · kantautorkaMatula Zamani1981Moderna Grčka · Pesnikinja · prevoditeljkaMelisanti1907 – 1990Antika · Vajar u bronziMironModerna Grčka · Slikarka i umetnica tapiserijeNiki Kanagini1933 – 2008Moderna Grčka · Pevač lajkaNikos Vertis1976Moderna Grčka · Pozorišna glumica · prevoditeljkaNonika Galinea1938 – 2023Antika · Pesnikinja · epigramatičarkaNosidaModerna Grčka · ReperPavlos Fisas1979 – 2013Moderna Grčka · Pevačica · kantautorkaPeni BaltadziAntika · FilozofPlotinc. AD 204–205 – 270Moderna Grčka · KoreografkinjaSofija Mavragani1978Moderna Grčka · Pozorišni i operski rediteljSpiros Evangelatos1940 – 2017Antika · AntologičarStobejAntika · Elegijski pesnikTirtej7th c. BCModerna Grčka · Pevač · autor pesamaViktor Vernikos2006Moderna Grčka · Pesnikinja · prozaistkinjaViktorija Teodoruc. 1925 – 2019Moderna Grčka · Helenistkinja i naučnicaŽaklin de Romiji1913 – 2010

Sve ličnosti →